Povezanost društvenih mreža i usamljenosti
Kod mladih osoba koje provode više vremena na društvenim mrežama povećava se rizik od razvoja usamljenosti, sugerira još jedno novo istraživanje. Posljednjih godina niz istraživanja je povezao korištenje društvenih mreža s povećanim razvojem rizika od usamljenosti i potištenosti. Društveni mediji mogu biti zabavan i jednostavan način povezivanja s prijateljima i voljenima, bilo da su blizu ili daleko. No, ako ste se ikada pomicali kroz svoj Instagram ili Facebook feed i zbog toga se osjećali usamljeno, potišteno ili nesretno, niste sami. Smatralo se da se ljudi više okreću društvenim medijima kada se osjećaju usamljeno. No, iznenađujuće, ljudi su se osjećali lošije nakon što su proveli vrijeme na društvenim mrežama. Društvene mreže im nisu pomogle da se osjećaju manje izoliranima. Zbog toga su se zapravo osjećali još usamljenije.
Što možete učiniti da nastavite koristiti društvene mreže, a ipak izbjegnete usamljenost
Uz neke manje prilagodbe i korekciju vlastitog ponašanja na društvenim mrežama možete učiniti da se ne osjećate usamljeno, te izbjeći bar neke zamke koje mogu dovesti do lošeg raspoloženja i potištenosti.
Aktivno komentirajte druge
Ako samo gledate slike bez da ih komentirate vjerojatno ćete se početi uspoređivati na negativan način s drugim osobama čije slike gledate. Potičite osviješteno pozitivno skrolanje, pokušavajući ostavljati pozitivne komentare na postove koje gledate.
Ograničite vrijeme na društveni medijima
Što ste više na društvenim medijima više se potičete na uspoređivanje. Ako ste u usamljenoj fazi napravite pauzu od svih društvenih medija na tjedan ili dva. Pratite kako se osjećate. Popravlja li se vaše raspoloženje.
Započnite koristiti unfollow gumb
Baš kao što ni u stvarnom životu ne biste ostali i nalazili se na kavama s prijateljima koji čine da se osjećate loše, tako to trebate izbjegavati i na društvenim mrežama. Sasvim je u redu postaviti granice i prestati pratiti toksične ljude.
Počnite pratiti pozitivne ljude i organizacije
Jedan od načina da izbjegnete usamljenost i uspoređivanje je da prestanete pratiti ljude čiji se životi doimaj usavršeno, te započnete pratiti organizacije koje pomažu drugima, čine dobro i bave se humanitarnim radom. Potražite one koji su inspirativni, pozitivni i uz čije se postove osjećate dobro.
Budite pozitivni u svojim postovima
Kao i svaka osoba sigurno imate pozitivnih stvari koje biste htjeli pokazati drugima. Poanta nije da uljepšavate svoj život i „pokažete kako se savršeni”, nego podijelite s drugima ono na čemu radite, o čemu se usavršavate i što učite. To je dobar način da se povežete s ljudima koji imaju slične interese i osjećate manje usamljeno.
Što kaže znanost vezano uz usamljenost i korištenje društvenih medija
“Svi smo skloni uspoređivanju s drugima, ali društveni mediji mogu pojačati tu sklonost”, kaže Michael Torres, klinički psiholog. “Na primjer, gledate postove drugih ljudi i mislite: ‘Trebao bih to učiniti. Trebao bih živjeti boljim životom. Trebala bih biti tako sretna. Trebao bih imati to tijelo. Trebao bih imati takvu obitelj. Trebao bih imati toliko prijatelja. Društvena usporedba često se događa kada se osjećate kao da vaš život ne nalikuje životima koje drugi prikazuju u svojim objavama”, kaže dr. Torres.
Može biti teško ne osjećati se loše zbog sebe — pogotovo ako drugi glamuriziraju svoje živote ili uređuju svoje postove da izgledaju na određeni način. Ali takvo razmišljanje je loše za vaše mentalno zdravlje. Kada se uspoređujete s drugima, to dovodi do samoosuđivanja, niskog samopoštovanja i negativnog osjećaja o sebi.
Još prije nekoliko godina dr. Brian Primack (University of Arkansas) i njegov tim proveli su istraživanje kako bi utvrdili da li je upotreba društvenih mreža povećala rizik od potištenosti i usamljenosti kod mladih. Istraživanje je uključivalo oko 1.000 osoba u dobi 18-30 godina koje su na početku istraživanja bile bez znakova potištenosti (na temelju standardnog upitnika). Šest mjeseci kasnije skoro 10% osoba je odgovaralo kriterijima za depresiju. Ukupno gledano, rizik od potištenosti je rastao zajedno s vremenu provedenom na društvenim mrežama. U poređenju s onim korisnicima koji su provodili manje od dva sata na društvenim mrežama, korisnici koji su provodili pet sati na društvenim mrežama imali su tri puta veći rizik razvoja potištenosti. Kod osoba koje su bile 3,5 do 5 sati na društvenim mrežama rizik je bio 2 puta veći u odnosu na prvu skupinu.
Vezano:
Odgovori