Društvene mreže – pozitivni i negativni efekti

Društvene mreže – pozitivni i negativni efekti

Društveni odnosi su općenito dobri. No, da li se to odnosi i na virtualne interakcije?

Određena istraživanja su pokazala da povezivanje s drugima na društvenim mrežama može pomoći u jačanju društvenih odnosa. No, postoje i istraživanja koja govore da su društvene mreže povezane s manjim samopoštovanjem, da su osobe koje provode više vremena na društvenim mrežama usamljenije i izoliranije.

Što je onda točno? Oboje. Ključno pitanje je kako koristimo društvene mreže?

Istraživanje objavljeno u Journal of Computer-Mediated Communication, ali i neka druga su pokazala kako kada je primarni cilj društvenih mreža personalizirana komunikacija s ljudima s kojima imamo jake veze, poruke, pa čak i komentari ispod fotografija doprinose poboljšanju i pozitivno djeluju. No interakcija putem društvenih veza s osobama s kojima smo slabo ili nikako povezani obično ne djeluje pozitivno.

Članak objavljen u Social Issues and Policy Review donio je pregled kako je pasivna upotreba društvenih mreža zapravo ono što je problematično, što dovodi do zavisti i negativnog utjecaja na korisnika. Aktivna upotreba društvenih medija prema tom članku pozitivno utječe na korisnika i povećava osjećaj povezanosti s drugima. Aktivno korištenje se pri tome smatra pregledavanja profila osoba koje poznajte, lajkanje ili komentiranje, dok pasivno znači pregledavanje profila i feedova gdje prevladavaju osobe koje ne poznajete ili s kojima niste u nekom kontaktu.

Current Directions in Psychological Science objavio je članak na temelju istraživanja koji također govori da utjecaj društvenih mreža ima izravne povezanosti s tipom osoba s kojima komuniciramo, odnosno s načinom na koji koristimo društvene mreže. Izravna interakcija s osobama s kojima komunicirate u stvarnom životu, ili bi komunicirali da su vam bliže pozitivno djeluje na korisnike, dok pasivno korištenje, praćenje feedova ili proučavanje nepoznatih profila djeluje negativno.

Negativni efekti se povećavaju ukoliko korisnik provodi više od 2 sata dnevno na društvenim mrežama.

Često se povlači pitanje da društvene mreže imaju negativne efekte, no manje se proučavaju pozitivni efekti društvenih mreža. Komunikacija se uz društvene mreže mijenja, no to ne znači da je sve lošije.
Jedan od problema društvenih mreža je izolacija odnosno teza je da se ljudi koji provode više vremena na društvenim mrežama izoliraju od osoba iz okruženja. No, istraživanja se često osvrću i na to da je teza dvosmjerna, odnosno da ljude koji se izoliraju više privlače društvene mreže, te su zbog otuđenosti od drugih počeli više vremena provoditi na društvenim mrežama, a ne da su društvene mreže razlog za to.*

Društvena usporedba, odnosno uspoređivanje s drugima je drugi često spominjani primjer. Društvene mreže pružaju mogućnosti usporedbe, kada korisnici uspoređuju svoja iskustva s iskustvima drugih mogu osjećati da im puno toga nedostaje, pojavljuje se zavist pa čak i depresija. Korisnici koji pasivno koriste društvene mreže, odnosno samo pregledavaju profile u većoj su opasnosti od onih koji više komuniciraju putem društvenih mreža s osobama koje poznaju.*

Kakve ćete efekte od društvenih mreža imati zavisi od puno čimbenika i ne može se na temelju samo jednog podatka donijeti zaključak. Npr. jedno istraživanje je pokazalo da je za studente prve godine fakulteta broj Facebook prijatelja negativno povezan s prilagodbom na fakultetu, dok je za starije studente veći broj prijatelja na Facebooku bio pozitivan. Autori istraživanja su došli do zaključka da studenti prve godine koriste Facebook kako se ne bi uklopili na fakultet, nego ostali više vezani za stare prijatelje iz srednje škole, dok je povećanje broja prijatelja za studente starijih godina pokazivao da su stekli nove prijatelje i uklopili se na fakultet.
Unatoč brojnim istraživanjima nema jednoznačnog zaključka, u obzir se uzimaju mnogi faktori i o njima ovisi da li će društvene mreže imati pozitivan ili negativan efekt na svakog korisnika.

Vezano: